Kinta, 28 Marsu 2024



Timor-oan rihun resin maka haksolok ho TT Toke Stars

TT Toke Star


Ema 3.000 resin maka asisti TT Toke Star, festivál ida ne’ebé organiza hosi Timor Telecom, Ministériu Turismu no Dioseze Dili, iha domingu 14-juñu.

Fetivál refere hala’o iha Sentru Konvensaun Dili no la’o de’it banda timor-oan nian maka harame festivál ne’e, maibé inklui mós banda seluk-seluk ne’ebé sei sai famozu iha loron ikus.

Alénde iha oportunidade hodi hetan produtu Timor Telecom nian, públiku simu gratuitamente mós bandana TT nian ida ho Dellos lata ida. Timor Telecom mós eskolla atu sai parseiru projetu hosi Casa Vida, SAPO TL ba eventu refere, no Colgate ne’ebé fahe kits ijiene.

Atu hatene di’ak liu tan kona-ba dimensaun eventu nian, TT Toke Stars ho artista 100 maka halo ona atuasaun iha CCD, inklui komisaun organizadora ho ema 200, konta ho staff hosi Macar, empreza ne’ebé sai nu’udar responsável ba som no iluminasaun palku ho No Limit ne’ebé hala’o atividade radikál ne’ebé ema hothotu foin pratika.

Espetákulu hosi eventu refere hahú ho performance hosi Zumba Dili ne’ebé konta ho partisipasaun hosi ema rihun resin, hanesan buat ida ne’ebé repete bainhira Mac-Capoeira sa’e ba palku-leten.

João Rocha ho Gilda Rocha mós lori kantiku ida ho lian portugés durante festivál. Alénde ne’e konta mós atuasaun hosi Magzad ho Dejukddil Putri Band, girls band timor-oan nian ne’ebé harame TT Toke Stars liu hosi sira-ninia aprezentasaun espesiál.

Tuir mai maka múzika Timor-Leste foun rua hosi Ventura ho Frengky ne’ebé hetan apoiu hosi Kraken, no bainhira rai hahú nakaras Klamar ho Galaxy , hanesan banda rua hosi Lospalos , mós sa’e ba palku CCD nian no hetan apoiu hosi sira-ninia fan.

Konsertu hosi TT Toke Stars hakotu ho furak, liu hosi atuasaun 5 do Oriente nian, ne’ebé tuun hosi palku leten ba hamutuk ho banda seluk, hodi hakoak malu ho públiku, dahur hamutuk ho múzika Hadomi Timór.

 

Timor Telecom hetan prémiu internasionál

Stevie Awards


Timor Telecom hetan prémiu iha segunda edisaun Stevie Awards Ázia-Pasífiku 2015 nian. Únika operadora Timor Leste nian ne’ebé hetan prémiu, TT simu Bronze iha kategoria “Produtu Foun & Servisu: Produtu & Servisu Konsumidór”

TT simu Bronze ho kategoria ne’e tanbá nia projetu “Wikipedia Zero”. Iha setembru 2014, Timor Telecom anunsia parseria ho organizasaun ne’ebé jere Wikipedia no, hahú hosi ne’ebá, oferese asesu ilimitadu no gratuitu ba site refere, ho inisiativa ne’ebé benefisia timoroan hotu, liu-liu komunidade estudantil ho nune’e bele habo’ot sira nia koñesimentu.

Ida ne’e da dala rua ona maka TT hetan prémiu internasionál ne’e. Iha tinan 2014, hetan mós prémiu hosi Stevie Award ho bronze, iha kategoria “Customer Service Leader of The Year”, tanbá restruturasaun ne’ebé halo iha nia Call Center. Restruturasaun ida ne’ebé iha edisaun International Business Awards sira (ba eskala mundiál) hetan mós premiu ho Stevie Award Osan-Mutin ida.

Asia-Pacifific Stevie Awards sira hanesan úniku galardaun ne’ebé rekoñese nasaun 22 hosi rejiaun. Stevie Awards sira mós konsideradu hanesan prémiu emprezariál iha nível mundiál ne’ebé importante liu, oferese, iha dékada ida resin, rekoñesimentu ba konkista ne’ebé hetan iha programa sira hanesan The International Business Awards.

Alkuñadu ho Stevies tanbá liafuan grega ba “coroado”, prémiu sira sei entrega ba manán-na’in sira iha gala ne’ebé sei hala’o iha InterContinental Hotel, iha Xangai, Xina, iha 5 juñu.

Nomeasaun organizasaun hosi rejiaun Ázia-Pasífiku 400 resin konsiderada iha tinan ne’e, iha kategoria hanesan Empresa do Ano, Diretor do Ano no Website do Ano.

“Hafoin prémiu sira maka simu iha tinan 2014, ida ne’e sai tan prova ida katak lideransa Timor Telecom nian iha merkadu la’os ho akazu. Iha ho sira ne’ebé di’ak liu iha Ázia no to’o iha mundu no distinsaun Wikipedia Zero ne’e duplamente gratifikante tanbá akontese tanbá projetu ho karáter sosiál ne’ebé bo’ot.

Projetu ne’ebé permite ba timoroan bele hetan asesu ba mundu koñesimentu nian, ho forma gratuita, buat ne’ebé TT de’it maka propoin atu halo, tanbá rekoñese importánsia dezenvolvimentu sosiedade timoroan nian”, konsidera administradór delegadu Timor Telecom nian, Manuel Joaquim Capitão Amaro.

Manán-na’in sira hosi Stevie Award Osan-Mean, Osan-Mutin no Bronze selesiona hosi diretór 50 iha mundu, ne’ebé partisipa iha ronda avaliasaun dahuluk nian iha fulan marsu no abril. Painél juradu internasionál daruak sei hili manán-na’in Grand Stevie hosi sira ne’ebé premiadu ho Osan-Mean iha fulan maiu. Manán-na’in hosi Grand Stevie sei fó sai iha 5 juñu, iha Xangai.

 

Health Alliance International no Catalpa International Fo sai parseria ho Timor Telecom hodi apoiu ba projetu mHealth Liga Inan nian


Iha loron 24 fulan Outubru, Health Alliance International (HAI) no Catalpa International asina akordu ida ho Timor Telecom (TT), hodi fó apoiu ba projetu Liga Inan.

Liga Inan nu’udar programa Saúde/Health ne’ebé uza teknolojia móvel hodi liga inan isin-rua sira ba entidade sira ne’ebé halo servisu saúde iha Timor-Leste, ho forma ne’ebé aumenta probabilidade isin-rua no bebé moris ho saudável.

Projetu ne’e, harii husi USAID, lansa ofisialmente iha distritu Manufahi, iha fulan Marsu 2013, husi HAI no Catalpa International, iha parseria ho Ministériu Saúde. Aplikasaun móvel utiliza husi Liga Inan no dezenvolve husi Catalpa International, empreza ba dezenvolvimentu servisu ida no software ne’ebé fornese solusaun simples no inovadór iha rejiaun liu husi dezenvolvimentu. Servisu Liga Inan haruka SMS ho konteúdu relasionadu ho saúde, semana ida dala rua, ba inan isin-rua sira tau naran/inskrita iha programa no sei fasilita mós kontaktu entre inan isin-rua sira no inan sira ne’ebé foin partu ho sira ninia parteira liu husi kontaktu telefóniku segulár.

“Razaun ida tanba saida mak ami konklui katak inan-feton sira laiha partu ho parteira profisionál sira, tanba kontaktu entre sira na’in rua ne’ebé tempu badak tebes ne’ebé la permite hamosu sentimentu konfiansa.” afirma Che Katz, Diretora HAI iha TimorLeste. “Liu tan ida ne’e, iha informasaun barak tebes kona-ba oinsa iha inan- isin-rua saudável, ne’ebé fó sai ba futuru inan sira nian durante konsulta molok partu/moris.”

Iha fulan Juñu 2014, Governu Australianu fó apoiu orsamentu ba projetu Liga Inan nian, ne’ebé permite tan ba distritu rua, Likisá no Aileu. To’o loron ida ne’e, liu ona inan 2,310 mak tama iha programa ne’e. No ida ne’e faze kresimentu projetu nian ne’ebé Timor Telecom tama iha progama, fó apoiu ba telekomunikasaun no fó tulun boot ida liu husi entrega ká haruka SMS sira no eskalabilidade projetu nian.

Programa mHealth Liga Inan nian mak jeneru dahuluk iha Timor Leste no iha objetivu prinsipál hadi’a kualidade partu nian. Rezultadu pilotu ne’ebé hala’o iha distritu Manufahi mak promisor/prometidu, ho amenta ne’ebé signifikativu iha númeru inan nian ba asesu ba kuidadu saúde molok moris/partu.

“Distánsia no falta informasaun mak razaun prinsipal ne’ebé kuidadu ba futuru inan sira laiha asesu ba kuidadu saúde. Parseria ne’e ajuda la’ós de’it hamenus distánsia, maibé mós permite Liga Inan hodi haruka tan informasaun ba inan sira”, Anders Hofstee hatete, Diretór Ezekutivu Catalpa International. “ami orgullu tebes ho servisu parteira ne’ebé uza servisu Liga Inan nian hodi liga ba komunidade sira. Liga Inan la’ós de’it servisu teknolojiku ida no mós oportunidade atu fó ba parteira instrumentu ne’ebé ajuda atu fó tan apoiu ba inan isin-rua sira.”

Wanhira Timor Telecom, nu’udar operadór telekomunikasaun ne’ebé boot liu iha Timor Leste, ho tinan 12 iha nia istoria, hatene ezisténsia programa Liga Inan nian, kontaktu ho HAI no Catalpa hodi explora ipóteze sira hodi apoiu projetu ne’e. TT entuziasmu tebes ho ninia apoiu ba Liga Inan no liu husi oportunidade ne’e bele ajuda hadi’a saúde no moris di’ak inan no bebé timoroan nian.

“Ami kontente tebes wanhira tama iha projetu importante ida ne’e no dimensaun/luan. TT apoiu dezde projetu sira ne’ebé responsabilidade sosiál no sempre iha kompromisu atu hadi’a moris di’ak ba sosiedade timoroan. Projetu Liga Inan personifika orietasaun sira husi TT ho sentidu dezenvlovimentu sustentável”, afirma Manuel Capitão Amaro, CEO Timor Telecom nian.

Patrosiniu husi Timor Telecom permite atu haruka SMS rihun ne’ebé gratuita ba inan sira hotu mak tama iha programa ne’e, ho konsellu atu oinsa iha isin-rua ne’ebé saudável. Relasiona ho ida ne’e mak iha parseria entre HAI, Catalpa, Timor Telecom no Ministériu Saúde no programa extrensaun foun ida ne’ebé apoiu husi Governu Australianu, sei permite katak Liga Inan to’o ba iha família Timoroan sira.

 

Timor Telecom apresenta Atletas Elite TT 2015

Atletas Elite TT


Atu konsolida estratéjia husi asosiasaun ba desportu iha Timor Leste, maka Timor Telecom (TT) renova iha tersa-feira ne’e contratu ho Federasaun Siklismo no sei aprezenta ekipa foun Atleta Elite TT nian.

Hanesan patrocinador oficial ba FCTL, TT reforsa aposta ba futuru Siklismu timor oan sira, iha kontinuasaun projetu Atletas Elite TT nian. Iha tinan ne’e konta ho kuadru siklista sira husi modalidade 4 mak hanesan: modalidade BMX rua no modalidade MTB rua.

Tuir mai naran Atleta Elite TT sira:

  • Zefemia Santos Soares Babo (Atleta da Modalidade de BMX). Moris iha 8 maio 1996
  • David Espírito Santo Morais (Atleta da modalidade BMX). Moris iha 18 jullu 1997.
  • Sebastiao Domingos Ximenes Belo (Atleta da Modalidade de MTB). Moris iha 18 jullu 1997.
  • Henrique Horta (Atleta da Modalidade de MTB). Moris iha 20 jullu 1998.

TT deside hahu patrocinu estratejiku atleta sira ne’e iha 2013 ho objetivu atu konsolida sira nia prezensa iha area desporto, alen futebol.Ho apoiu ida ne’e maka atleta Elite TT sira konsege ona hetan kasfikasaun boot iha tinan 2013 no hadiak sira experensia internasional iha tinan 2014.

Iha 2013:

  • 1.º lugar, Internacional MTB Bali biking, Indonesia;
  • 1.º lugar, Tasa Paz, 2013;
  • 1.º lugar, Kampeonatu Nacional, 2013;
  • Posisaun diak iha ranking internacional UCI iha MTB.

Iha 2014:

  • Tour Vietname : siklistanain 4
  • Kampeonatu Asiático Road Bike iha Cazaquistão: siklista nain 1
  • Bali Biking Challenge ihaIndonésia: siklistanain 6
  • Jogos Asiáticos iha Coreia do Sul: siklista nain 2
  • Partipasaun iha estajiu no kampeonatu mundial Track Juniores iha Corea do sul: siklista nain 2
  • Langkaw Internacional MTB Challenge, iha Malásia: siklista nain 4
  • Kampeonatus Asiáticos de MTB, iha Indonésia: siklista nain 2
  • Kampeonatus Asiáticos de BMX, iha Indonésia: siklista nain 2
  • Tour de Khatulistiwa, iha Indonésia: siklista nain 4

Iha tinan ne’e, eis-Atleta Elite TT nian fó apoiu ba atleta foin-sa’e sira, hodi sai hanesan treinadór ka mekániku ba team/ekipa foun, hodi sai nu’udar testumuña no kria ekipa atleta ida ne’ebé koeza.


Kona-ba Atleta Elite TT sira

Atletas Elite TT hanesan ekipa joven desportivu ida ne’ebé sólida, ho potensiál maka’as no koñesidu iha mundu internasionál, no ida ne’e TT mós kria ninia estratéjia hodi fó apoiu ba ema hirak ne’ebé iha talenta, matenek, kriatividade, efikásia, valór no iha espíritu kompetisaun nian. Ho estratéjia ida ne’e maka TT hakarak apoia mundu desportu nível nasionál, no hakarak fó koñese ba mundu atleta hirak ne’ebé ho kbi’it di’ak/maka’as, no kria rede “embaixadór nian” ho marka ne’ebé reprezenta kór Timor-Leste nian iha nasaun seluk.

 

Timor Telecom lansa dezafiu“Wikipedia Challenge”

Wikipedia Challenge


Timor Telecom (TT) ohin fó prémiu ba ekipa vensedór na’in-3 husi dezafiu “Wikipedia Challenge”, ne’ebé hala’o iha loron 22 setembru no 5 novembru 2014, ho prémiu sira mak hanesan, tablets no komputadór portátil sira, no mini laptops ba universidade sira husi apoiu no insentivu iha konkursu ida ne’e.

Foin lalais ne’e TT asoisa ona ba Wikipedia no konsege lansa konkursu “Wikipedia Challenge”. Konkursu ne’e, permiti ba estudante universitáriu sira hodi hakerek artigu ida ho lian tétun.

Timor Telecom lansatema tolu: José Ramos-Horta, Xanana Gusmão no Nicolau dos Reis Lobato.

Husi partisipante oioin mak selesiona ona ekipa na’in tolu mak di’ak liu:

  • 1 ̊lugar: Ekipa Universidade Nacional Timor Lorosa’e ho tema “Xanana Gusmão”
  • 2 ̊lugar: Ekipa Institute of Business ho tema “Xanana Gusmão”
  • 3 ̊lugar: Ekipa husi universidade Díli Institute of Technology ho tema “Nicolau dos Reis Lobato”

Artigu tolu ne’ebé ekipa hetan di’ak liu mak sei públika iha Wikipedia, nune’e mak sai embaixadórsira husi Wikipedia nian iha lian tétun.

Konkursu ida halo de’it ba Universidade sira, ne’ebé Timor Telecom halo protokolu ida ba universidade sira ne’e mak hanesan: Universidade da Paz, UNTL – Universidade Nacional Timor Lorosa’e , Institute of Business ( Pantai and Kelapa), DIT – Díli Institute of Technology, UNITAL – Universidade Oriental, UNDIL – Universidade de Díli no Instituto Superior Cristal.

Ho dezafiu “Wikipedia Challenge”, Wikipedia no Timor Telecom hakarak insentivahodi hakerek no halo publikasaun artigu sira iha lian tétum, hodi ajuda ema hodi hasa’e koñesimentu no dezenvolve lian tetun.

Kona-ba Wikipedia
Wikipedia nu’udar ensiklopédia online ne’ebé boot liu, fulan-fulan ema vizita besik rihun 500, konforme dadus sira husi ComScore Media Metrix. Wikipedia ne’e iha artigu 29 maka rezulta husi komunidade globál besik voluntáriu rihun 80.

Kona-ba Timor Telecom
Nu’udar operdór telekomunikasaun ne’ebé bot liu iha Timor-Leste, Timor Telecom (TT) halo operasaun iha tinan 12 ona, servi klienti rihun 600 resin. TT dezenvolve ninia pozisaun hanesan empreza sólida no dinámika, hasoru dezafiu oioin no hodi fó apoiu ba povu Timoroan desde restaurasaun independénsia. Ohin TT sai líder ne’ebé laiha seluk atu kompete iha ninian merkadu, ho rede ne’ebé porntu, ho kualidade di’ak liu, halo di’ak no iha konfiansa, kobre distritu hothotu iha territóriu no nia uzu iha populasaun 94% Timor-Leste.

 
<< Início < Anterior 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Seguinte > Final >>

Pág. 1 de 13