Sesta, 29 Marsu 2024
banner_top_2
Notisia
Timor Telecom aprezenta ekipa foun hosi Atleta Elite TT
Tersa, 11 Marsu 2014 09:00

Prezensa Timor Telecom nian iha Siklismu


Atu konsolida ninia estratéjia hosi asosiasaun atleta ba tinan foun desportivu, maka Timor Telecom (TT) aprezenta ona ekipa foun hosi Atleta Elite TT, grupu ida ho atleta timor-oan na’in neen ne’ebé bele fó esperansa ba mundu siklismu nian.

Atletas Elite TT

TT aposta hikas ba atleta hirak ne’ebé bele fó esperansa ba área siklismu hodi fó liu atensaun ba desportiva juniór iha tinan ne’e. Iha tinan 2014, ekipa Atletas Elite TT sei konta ho Noelio Reis – vise-kampeaun iha siklismu nasionál 2012; Eugénio Tilman – Kampeaun hosi Siklismu Nasionál 2012; David Gonçalves – Medalla de Bronze iha Kampeonatu Nasionál 2012; Ivan Araújo – Kampeaun Nasionál 2013; Noe Vong – Medalla de Bronze hosi Kampeonatu Nasionál 2013; no Leonel Gonçalves – ne’ebé hetan 6.º klasifikadu iha siklismu nasionál 2012 no 2013.

TT desidi hahú halo patrosíniu estratéjiku ida ne’e ba atleta iha tinan 2013, atu nune’e bele konsolida sira-ninia prezensa ba iha área desportu, alénde futeból. Ho apoiu ne’e maka Atleta Elite TT 2013 sira konsege hetan ona klasifikasaun importante hanesan tuir mai:
  • 1.º lugar iha Internasionál Montain Bike Bali Biking, Indonézia;
  • 1.º lugar iha Taça da Paz 2013;
  • 1.º lugar iha Kampeonatu Nasionál 2013;
  • No hetan mós pozisaun relevánsia ba ranking internasionál hosi Uniaun Siklismu Internasionál nian, iha Montain Bike.
Iha tinan ne’e, eis-Atleta Elite TT nian fó apoiu ba atleta foin-sa’e hirak ne’e, hodi sai hanesan treinadór ka mekániku ba team/ekipa foun, hodi sai nu’udar testumuña no kria ekipa atleta ida ne’ebé koeza.

Kona-ba Atletas Elite TT
Atletas Elite TT hanesan ekipa joven desportivu ida ne’ebé sólida, ho potensiál maka’as no koñesidu iha mundu internasionál, no ida ne’e TT mós kria ninia estratéjia hodi fó apoiu ba ema hirak ne’ebé iha talenta, matenek, kriatividade, efikásia, valór no iha espíritu kompetisaun nian. Ho estratéjia ida ne’e maka TT hakarak apoia mundu desportu nível nasionál, no hakarak fó koñese ba mundu atleta hirak ne’ebé ho kbi’it di’ak/maka’as, no kria rede “embaixadór nian” ho marka ne’ebé reprezenta kór Timor-Leste nian iha nasaun seluk.

Hatene liu tan informaun liga ba:
Manuel Cárceres da Costa, Diretor de Relações Institucionais
Timor Telecom, SA / + 670 77455622 / Este endereço de e-mail está protegido de spam bots, pelo que necessita do Javascript activado para o visualizar
 
TT kria TPAs iha loja Dili no mós Baucau
Sesta, 28 Fevereiru 2014 09:00

Hadia kondisaun servisu ba kliente TT


Loos 24 Identifika tia katak servisu ba kliente nu’udar estratéjia importante ida maka Timor Telecom (TT) kria tan progresu siknifikativa ida ba iha ninia rede distribuisaun liu hosi lansamentu dahuluk TPA/POS (terminál pagamentu automátika /point of sale), hahú ohin, iha loja 6 iha Dili , no iha tempu badak sei lansa mós iha loja 2 Baucau. Depois TT mós sei tau TPA/POS iha loja hirak ne’ebé harii iha kapitál distritu hirak nebe sei hetan pontu/mákina ATM.

Ho ida ne’e, kliente TT nian bele halo pagamentu ba produtu nomós servisu hothotu ho kualkér montante, liu hosi móvel hirak ne’ebé halo ligasaun ba rede bankária Sucursal Caixa Geral de Depósitos nian ne’ebé uza marka BNU Timor, nu’udar banku dahuluk hala’o operasaun/servisu iha teritóriu Timór durante tinan 100 resin.

Ho diversifikasaun modalidade pagamentu iha loja hirak ne’ebé hetan movimentu barak liu, TT la’os kria de’it modalidade bot ba iha ninia kliente, esperiénsia kontaktu ho operadór, hodi garante kondisaun seguransa ne’ebé di’ak. Maibé kria mós tranzasaun kódigu ida ba kliente sira, atu nune’e sira lalika bá to’o iha loja hodi halo pagamentu ho valor osan ne’ebé barak.

Ho TPA/POS kliente TT bele halo pagamentu liu hosi kartaun débitu BNU Timor, LOOS24 ka bele mós halo pagamentu liu hosi kualkér kartaun rede VISA.

Hafoin hetan hadia kanál no kondisaun kontaktu ho kliente, liu-liu halo restruturasaun ba iha ninia área Call Center iha Dili nomós kria modernizasaun ba iha ninia loja hothotu iha tinan 2013, agora TT kria tan estratejia ida hodi hadia kualidade moris hosi timor-oan hirak ne’ebé bá vizita sira-ninia loja.

 
Timor Telecom apoia projetu sosiál sira iha Natal ida ne’e
Kuarta, 18 Dezembru 2013 20:06
Timor Telecom apoia projetu sosiál sira iha Natal ida ne’e

Timor Telecom iha tinan 2013 lakohi husik liu oportunidade iha kuadra natalísia ne’ebé envolve ho asaun sosiál oioin iha Timor-Leste.


Haree ba ámbitu responsabilidade sosiál nian, iha Natal ida ne’e TT apoiu ho projetu sosiál oioin, atu nune’e bele garante Natal espesiál ida ne’ebé sai oinseluk ba labarik barak ne’ebé laiha posibilidade hodi selebra hamutuk ho sira nia família tanba haree ba motivu oioin.

Timor Telecom apoia projetos sociais neste Natal

Projetu dahuluk husi Natal ne’e maka apoia ona ba Sport Díli e Benfica, iha festa Natal ne’ebé maka organiza husi klubu labarik orfanatu Santa Bahkita no Irmãs Dominicanas, iha 8 dezembru. Ajuda fahe pasta no materiál eskola nian ba larbarik na’in-60, iha mós ema ida ne’ebé hatais maskote maka marka prezensa no hodi ajuda anima iha loron sebrasaun ne’e hodi hala’o jogu no hananu múzika barak.

Festa Natal Primeira Dama, hala’o iha sábadu kotuk, iha loron 14 dezembru, ho labarik 310 desfavoresidu liu husi suku 31 iha Díli no mós hetan apoiu husi Timor Telecom no ninia maskote mós marka prezensa hodi halo festa sai furak liu tan.

Husi loron 23 to’o 25 dezembru, TT sei apoiu asaun solidariedade seluk hamutuk ho Grupo de Artistas Timorenses “Different Voices”, ho apoiu finanseiru ida, ho brindes, iha projetu ida ne’ebé sei hala’o vizita artista nian ida ba ema sira ne’ebé moras HIV/SIDA, iha Díli, ba ema sira ne’ebé moras tuberkuloze, iha Tibar, no ba ema ki’ak no ba ema defisinte sira husi Grupu AHISAUN.

Sentru reabilitasaun Nasionál iha Békora, husi Ministériu Solidariedade Nasionál, sei simu mós apoiu finanseiru uitoan, hamutuk ho brindes (kamiola, materiál eskola nian, no seluk tan).

Iha Ataúro, família kbiit laek sira, sei simu kamizola no materiál eskola nian liu husi Irmãs Canossianas.

Objetivu balun ne’ebé prinsipál liu maka husi Timor Telecom maka sempre hala’o projetu hirak ne’ebé sira bele fó apoiu no hodi identifika buat ne’ebé maka sei falta iha área sosiál, liu-liu ba área edukasaun, saúde no emerjénsia soisál, hodi buka atu bele hatán sira ninia nesesidade espesífiku.

Ho atensaun di’ak liu tan no halo intervensaun responsável nafatin, TT sempre buka hodi ajuda eskola, asosiasaun, família, no grupu sira seluk.
 
Timor Telecom inaugura novas instalações do Call Center, Díli
Segunda, 09 Dezembru 2013 21:02
Komunikadu Imprensa

Timor Telecom inaugura instalasaun foun ba servisu Call Center iha Dili

Díli, 6-Dezembru-2013

Identifika servisu ba kliente hanesan prioridade estratéjika ida, maka ohin Timor Telecom (TT) inaugura instalasaun foun ba ninia Call Center iha Dili, hodi loke hikas odamatan foun ho kondisaun hirak ne’ebé adapta ba rekursu umanu, téknika no lojístika foun.

Iha 230m² mosu tan pozisaun atendimentu 15 iha tempu hanesan, ho totál PCs foun 42, sala formasaun eskluziva ba Call Center ho ema 20, atu nune’e prosesu formasaun bele sai efisiente liu tan.

Relasiona ho nível rekursu umanu, harii mós fatin ba haan no deskansa nian iha edifísiu foun Call Center ne’ebé kompletu ho fasilidade eletrodoméstika, PC no hetan asesu ba internet bainhira asistente sira la halo servisu ka livre, alende ne’e iha mós armáriu 50 hodi rai sasan pesoál. Atu asistente TT ninian sente hakmatek ka di’ak Timor Telecom mós garante oráriu roturnu/tama servisu kalan (Call Center funsiona oras 24 loron ida), fó mós servisu transporte (hosi uma-servisu-uma), no lori hahan bá to’o iha fatin servisu.

Kondisaun ne’ebé kria hafoin hafoun servisu Call Center
Hafoun hikas servisu Call Center tanba iha fulan Jullu 2012 halo ona diagnóstika ba servisu Call Center nian iha edifísiu hosi servisu ne’e rasik, no hosi teste refere mak identifika área intervensaun ne’ebé presiza nomós saida mak presiza atu halo ba área hirak ne’e.

Aumenta tan postu servisu
Reabilitasaun ba sentru ne’e hahú liu hosi prosesu redimensionamentu hodi kontratu rekursu umanu (ema) 70, atu nune’e bele atende ba aumentu siknifikativu hosi postu servisu. Kria mós eskala atendimentu foun, atu nune’e bele atende xamada ne’ebé asistente sira simu.

Formasaun kontínua no introduz feramenta tekonolójika
TT kria mós planu formasaun kontínua nomós halo monitorizaun regulár ba Call Center liu hosi KPIs (key performance indicators).

Relasiona ho restruturasaun funsionál ho operasionál, mak sei hadia performance do Call Center liu hosi hatama tan feramenta foun, hanesan tuir mai:
  • Implementasaun IVR (interactive voice response) ho selfcare: kliente sira bele halo operasaun hanesan ativasaun ba kampaña, muda/altera tarifáriu, subskreve ba servisu empreza nian, sem halo interasaun ho asistente sira;
  • Implementasaun hosi Sistema Gravasaun Xamada nian ida atu nune’e bele halo monitorizasaun nomós kontrola kualidade atendimentu ne’ebé servisu apoiu ba kliente TT nian halo.
Projetu restruturasaun ne’e hahú hala’o iha inísiu fulan Outubru 2012, ho objetivu atu hadiak performance globál Call Center nian no liu-liu atu fó atendimentu ne’ebé di’ak liu ba kliente sira.

Hanesan empreza privada ne’ebé hala’o knar/servisu barak iha Timor-Leste, no ho Call Center foun ne’e, totál kolaboradór TT nian hamutuk 114, no hosi hirak ne’e 106 hanesan Asistente ba Call Center, supervizór 7 no Xefe 1.


Atu hatene informasaun kontaktu:
Manuel Cárceres da Costa,
Diretor de Relações Institucionais
Timor Telecom, SA / + 670 77455622 / Este endereço de e-mail está protegido de spam bots, pelo que necessita do Javascript activado para o visualizar
 
Timor Telecom selebra tinan 11
Segunda, 21 Outubru 2013 17:56
Komunikadu Imprensa

Timor Telecom selebra tinan 11

Díli, 17 Outubru 2013

PHo existénsia tinan 11, ne´ebe ohin marka, Timor Telecom (TT) – hanesan operador telekomunikasaun bo´ot liu ne´ebe servisu iha Timor-Leste – pozisiona aan hanesan empreza sólidu no dinámiku ida ke hakat liu ona dezafiu oin oin no desde uluk kedas akompaña bebeik Timor iha nia perkursu husi kedas Restaurasaun Independénsia. Ohin, líder inkondisional ida iha merkadu, TT dispoen rede extensível ida ba distritu hotu hotu, ho maturidade, ho kualidade diak liu tan, kapasidade no fiabilidade, ho fo kobertura iha teritóriu t e domak ba populasaun iha Timor-Leste – 94% ho kobertura rede móvel no internet, liu husi site 163 ba 2G no site 76 ba 3G. Hodi destaka mos kualidade iha rekursu umanu, ke alende kualifikadu, iha mos formasaun no atualizasaun bebeik ba koñesimentu. Ohin TT konta ho kuadru Timor-oan na´in 530, ka katak empregador privadu bo´ot liu iha rai laran.

Adisionalmente, TT diferensia aan iha nível inovasaun, iha kualidade ba atendimentu, iha rede distribuisaun no iha responsabilidade sosial, hodi destaka tuir besik no lorloron entre Timor-oan hotu hotu. Iha ámbitu ba komemorasaun tinan 11 ida ne´e, sei lansa mos inisiativa lubun ida no kampaña ho intuitu atu oferese servisu diak liu tan ba ninia kliente sira tomak:
  • Durante fulan outubru, sei em vigor hela kampaña ba hamenus presu xamada internasional ba Indonézia, Austrália, Portugal, Xina, Filipina no rai barak seluk tan, no mos hamenus presu SMS internasional to´o 50%;
  • Kampaña husi 17 outubru: bónus iha rekarga ba 100% xamada no SMS iha rede TT ba kliente hotu hotu be halo rekarga iha nia nia kartaun iha loron ida ne´e. Bónus ida ne´e iha validade utilizasaun ba loron 7.
  • Redusaun presu SIM Card. Presu faan sei hamenus husi $2 ba $1, manten ho atribuisaun saldu inisial $1USD iha kartaun SIM móvel pré-pagu. Inklui mos minutu 5 ba lian, SMS 10 no 1MB.
Inovasaun
Iha tinan hirak ne´e nia laran, TT aposta ona bebeik iha inovasaun teknolójika ho intuitu atu fo tuir nesesidade kliente barak, hodi oferese tuir konjuntu produtu no servisu lubun ida ke inovador ba perfil konsumu oin oin: tarifáriu no pakote inovador tuir akordu ho nesesidade kada kliente nian (Toke Livre, Diak, VIVA no TT Fun); ba merkadu emprezarial, solusuan Kontrolu Kustu, ke permite satisfaz nesesidade Emprezáriu no Empreza Timor-Leste, Pakote Plus ba sira be hakarak hetan asesu ba pakote lian, dadus no SMS no, ba empreza sira ke hakarak atu kria rede privadu ida, ho kondisaun vantajoza tebes no úniku iha komunikasaun intra-konta, VPN TT; aumentu no diversifikasaun oferta ba Internet iha Telemóvel no Banda Larga no, ikus liu, servisu inovador hanesan Kredit Lai, ke permite atu ko´alia ho determinadu momentu, maske laiha saldu; alerta Notísia TT, Facebook SMS no servisu InfoFutebol.

Hadian diak liu tan no Reforsu iha kualidade atendimentu kliente
Hodi fo tuir segimentu iha restruturasuan servisu customer care be hahau iha 2013, liu husi kontratasaun númeru aas ida iha rekursu umanu ba Call Center, husi nia formasaun intensiva no reorganizasaun tuir grupu atendimentu espesializadu, iha 2014 sei iha tan aposta foun ida iha nível espesializasaun bo´ot liu tan ne´ebe rezulta iha kualidade atendimentu ida ke diak liu tan. TT disponibiliza mos ba ninia kliente sira portal MyTT, ne ´ebe permite asesu informasaun hotu hotu kona-bá kliente nia konta no, ba merkadu Emprezarial, rede jestor konta personalizadu ida, ke fornese solusaun diak liu tuir nesesidade espesífika ba kada kliente emprezarial, corporate ka governamental.

Remodelasaun no modernizasaun ba rede distribuisaun
Iha tinan ida ne´e mos, TT reforsa ninia pontu ba faan no distribuisuan, liu husi aumentu númeru loja ka pontu ba faan foun, tuir kresimentu númeru Ajente sira. TT konsolida,mos ninia distribuisaun, hodi besik liu tan ba Timor-oan sira tomak. Tuir modernizasaun, uniformizasaun komunikasaun no expozisaun produtu hotu hotu iha teritóriu Timor-Leste tomak, TT iha tempu badak ssei iha tan loja 18 ne´ebe sei hetan remodelasaun tomak, hanesan iha Díli no kapital distritu hotu hotu, no iha pontu faan oin oin iha kapital no iha lokal sira be dook husi kapital distritu, ne´ebe nia densidade populasional no atividade ekonómika justifika abertura ba fatin komersial ketak ida (Ermera, Ossu no Maubisse).

Responsabilidade sosial
Tuir ámbitu ba polítika responsabilidade sosial, TT disponibiliza WiFi gratuitu iha fatin públiku lubun ida, hodi ajuda ho Timor-oan sira, liu liu, joven sira, hodi aumenta sira-nia koñesimentu, hodi aprezenta teknolojia informasaun. No liu husi 68 CCI’s (Centros Comunitários de Internet), be namkari iha distritu rai laran tomak, no ba instalasaun internet gratuita iha entidade no organismu oin oin, hanesan parókia sira, universidade, escola no ONG, komunidade lokal bee aproveita internet gratuita, ke kontribui atu garante ba populasaun em jeral asesu ba informasaun.

Apoiu ba Kultura no Desportu
TT buka atu fo apoiu kontínuo ba atividade artístika no kultural, ho karáter sosial, umanitáriu no atividade desportiva. Hanesan exemplu, Tour de Timor no Maratona Díli (ne´ebe TT apoia ona tinan 4 tutuir malu), konsidera hanesan kompetisaun desportiva ho klase mundial no feramenta esensial iha promosaun ba dame, orgullu nasional no dezenvolvimentu iha sentidu komunidade, Federação de Futebol de Timor-Leste no Atleta Elite TT sira, ekipa joven atleta ida ke konstitui husi atleta Timor-oan diak liu iha modalidade hanesan Atletismu no Siklismu.
 
Timor Telecom sai patrosinador ofisial ba Tour de Timor
Sesta, 18 Outubru 2013 09:00
Komunikadu Imprensa

Timor Telecom sai patrosinador ofisial ba Tour de Timor

Dili, 22 agostu 2013

Timor Telecom asina, iha Ministériu Turismu, kontratu hanesan patrosinador ofisial ba Tour de Timor edisaun dala 5, eventu ida ne’ebé la’os atu hetan lukru no organizadu husi Ministériu Turismu. Edisaun ba dala 1, realiza iha Agostu 2009, konta ho partisipasaun konkorente na´in 300 husi rai 12, ne´ebé konsidera hanesan prova bo´ot ba siklismu Timor.

Serimónia, estabelese patrosinu Timor Telecom ba Tour de Timor ne’ebé hala’o iha tinan 4 tuir malu konta mos presensa atleta balun ne’ebé participa tiha ona iha prova, hanesan António Martins, Jacinto da Costa, José Araújo no Orlando da Costa, sira hotu atleta elite TT nian.

Ho Timor-Leste hanesan senáriu ba atleta ba mundu tomak hodi promove espíritu amizade internasional no exselénsia atlétika, Tour de Timor no Maratona Díli laos hanesan deit kompetisaun desportiva ba klase mundial, hanesan feramenta esensial iha promosaun paz, ho orgullu nasional no dezenvolvimentu sentidu komunidade.

Perkursu ida ne´e sei hahu no sei remata iha sidade Díli, sei realiza entre loron 2 no 6 fulan setembru, konta ho inskrisaun disnponível 290. Tour de Timor, be sei hale’u distritu Díli, Baucau, Viqueque, Manufahi, Aileu no Ermera, sei iha terenu apoiu ba tékniku seguransa, pesoal lojístika no administrativa no pesoal saúde ho intuitu atu garante kompetisaun ida ke seguru.
 
Timor Telecom (TT), husi Fundasaun PT, oferese komputador portátil ba Biblioteka Dioseze Baucau nian
Kinta, 03 Outubru 2013 09:00
Timor Telecom (TT), husi Fundasaun PT, oferese komputador portátil ba Biblioteka Dioseze Baucau nian

Timor Telecom oferese komputador portátil no internet ba Biblioteka no Departamentu Juventude Katólika husi Dioseze Baucau nian

Baukau, 3 Outubru 2013
  • Timor Telecom (TT), husi Fundasaun PT, oferese komputador portátil ba Biblioteka Dioseze Baucau nian;
  • Kontribui ba formasaun joven timoroan sira;
  • TT hakarak ajuda jovem sira atu uza teknologia foun.
Timor Telecom (TT), husi FundasaunPT, oferese komputador portátil, instala iha Biblioteka husi Dioseze Baukau nian , atu kontribui ba dezenvolvimentu ba joven timoroan sira.

Instituisaun ida ne’e iha sentru juventude ida, ne’ebé prinsipal objetivu atu fó formasaun ba joven sira husi Baukau. Kria ona protokolu ba ajuda ida, ne’ebé inklui oferta ba internet no komputador portátil, ne’ebé permite jovem sira atu aumenta sira nia koñesimentu no iha kontaktu ho teknolojia foun.

Ho oferta ida ne’e, TT permite atu Dioseze Baukau nian atrai no dada joven sira atu ba para irem à Biblioteka no ba a sede Departamentu Juventude Katólika Dioseze nian, ne’ebé sira bele estuda poderão estudar, halo peskiza, aprende lian portugués, informátika no kultura jerál, ho ida ne’e atu aumenta sira nia koñesimentu.

Apoiu ba Dioseze Baukau nian nu’dar estratéjia boot ida husi TT insere-se numa estratégia alargada da TT, ne’ebé prevé instalasaun ba internet no oferta komputador ba Universidade, Eskola, Parókia no Sentru Juventude, ho objetivu atu informatiza nasaun no kontribui, assim, ba sosiedade informadu no evoluidu liu. Husi estratéjia ida ne’e TT halo parte hotu instalasaun ba Sentru Komunitáriu Internet nia (CCI), ne’ebé konta atualmente ho 68, ne’eb”e eziste iha teritóriu Timor laran tomak.

 
Reforsu prezensa iha Ténis
Kuarta, 31 Jullu 2013 09:00
TT hanesan sponsor ba dala 2 tutuir malu

Timor Telecom Ténis 2013 hahu ohin ho patrosíniu ofisial ba TT

Díli, 15 jullu 2013

Ohin hahu Timor Telecom Ténis 2013, eventu prinsipal iha kalendáriu ba Federasaun Ténis Timor-Leste be konta Timor Telecom (TT) hanesan dala rua tutuir malu sai patrosíniu ofisial, operador telekomunikasaun ke kanaliza ninia know-how no maturidade organizasional ba relasaun ida ke besik ba bebeik ho kada Timor-oan.

TT, hanesan kualidade sponsor ba eventu, asina ekipamentu jogador siranian ne´ebé envolve iha globalidade organizasaun nian, iha definisaun ba kategoria, bainhira entrega prémiu, iha promosaun konjuntu asaun ativasaun marka protagonizadu ba maskot TOKE no SAPO no iha dinamizasaun pasatempu ho interasuan iha site TT nian.

Timor Telecom Ténis 2013 sei dura semana rua nia laran, iha ninia inaugurasaun be prevista ba ohin, hahu iha lun tuku 18.30, iha kampu ténis Melatih (Liceu Dr. Francisco Machado nia kotuk), no nia enseramentu iha loron 28 jullu. No konfirmadu ba sertame desportivu ne´e personalidade be konseituadu iha área, reprezentante husi federasaun desportiva no membru korpu diplomátiku sira iha Timor-Leste.

Eventu modalidade ho inskrisaun númeru inskrisaun barak liu, kategoria no prémiu, inklui partisipante iha otas hotu hotu, husi junior to´o veteranu sira, no husi nível hotu hotu, husi prinsipiante sira to´o sira be experiensa liu, atrai personalidade ténis sira husi rai oin oin iha mundu, hanesan Austrália, Kamboja, no Portugal.

Operador Telekomunikasaun Rede Fiksu no Móvel Timor-Leste ho istória tinan sanulu resin, TT akompaña husi kedas rai ne´e nia fundasaun iha 2002 hamutuk ho Timor-oan hotu hotu, adapta teknolojia hanesan meiu fasilitador ba kliente na´in rihun 600 no, dala ida mós, hodi promove komunikasaun hanesan ajente inkontornável iha aproximasaun no iha kontaktu entre Timor-oan sira.
 
TT apoia Maratona ne’ebé promove dame iha Timor-Leste
Sesta, 21 Juñu 2013 09:00
TT – patrosinadór prinsipál ba Maratona Dili 20133

TT apoia Maratona ne’ebé promove dame iha Timor-Leste

  • TT – patrosinadór prinsipál ba Maratona Dili 2013;
  • Fó apoiu ba organizasaun no promove eventu hothotu hamutuk ho Ministériu Turizmu no Federasaun Atletizmu;
  • Fahe merchandising no harame eventu.
Ho kompromisu atu dezenvolve sosiedade Timor-Leste mak Timor Telecom apoia tan Maratona ba Dame iha Dili ba dala-haat tuituir malu, bazeia ba estratéjia responsabilidade sosiál ne’ebé aliña ho promosaun pás no unidade iha Timor-Leste.

Ho objetivu atu hatudu kona-bá ligasaun forte husi ideais hirak ne’e mak, TT iha inisiativa haruka ninia ekipa ida ho kolaboradór hamutuk 50 resin hodi halo parte iha prova haat ne’ebé ezisti iha eventu refere.

Kria no organiza Maratona ba Dame 2013, hanesan dalan máximu ida hodi fó seguransa ba partisipante hothotu no evita atu labele mosu tránzitu durante atleta sira hala’i. Partisipante sira bele hili prova ka korida haat ne’ebé sira hakarak atu halo parte ba:

  • Korida 5km: konta mós ho partisipasaun husi ema importante ba Timór (VIP). Sei hahú husi Cristo Rei tuku 6h30 dader, no termina iha Palásiu Governu ninia-oin;
  • Korida 10km: Sei hahú sai husi Tasi-Tolu 6h30 dader no termina iha Palásiu Governu nia oin;
  • Meia Maratona (21km): Hahú husi Palásiu Governu ninia oin tuku 6h30 dader no meta finál iha duni fatin refere;
  • Maratona (42km):perkursu hanesan ho Meia Maratona nian, só ké haleu Palásiu Governu dala-rua.
Iha prova 5Km sei konta ho partisipasaun husi labarik 1000 resin. Iha eventu Maratona ba Páz ne’e konta mós ho prezensa husi Atleta Elite TT nian na’in rua: Juventina Napoleão no Augusto Soares, nu’udar maratonista Olímpiku.

Operadór husi Telekomunikasaun Rede Fixa no Móvel Timor-Leste ezisti ona durante tinan sanulu, TT fó tan pasu ida ba oin hodi hakbesik-aan liu tan ba povu Timór, laos de’it atu defende área desportivu ne’ebé sai hanesan estilu ba moris saudável ka di’ak, maibé TT mós sei promove komunikasaun ne’ebé sai nu’udar ajente kontaktu importante ba timor-oan hothotu.
 
Timor Telecom hamutuk hó ONG Marie Stopes atu esklarese ba joven sira
Kinta, 06 Juñu 2013 09:00
TT reforsa estratéjia responsabilidade sosial

Timor Telecom hamutuk hó ONG Marie Stopes atu esklarese ba joven sira no instala wifi iha Sentru Juventude Díli

  • TT reforsa estratéjia responsabilidade sosial;
  • Reforsu kapasidade ba liña gratuita (Nº Verdenº 8001001) ba esklarese dúvida no ajilizasaun ba asesu informasaun kona-bá saúde;
  • Instalasaun servisu Wifi iha Sentru Juventude Díli.
Komprometidu hó dezenvolvimentu sosiedade Timor-Leste, Timor Telecom (TT) asosia-aan hó Marie Stopes atu hakaas kapasidade Liña Verde, nº 8001001, hodi fo esklaresimentu ba joven sira. Liu husi liña telefónika, Marie Stopes, ho apoiu husi TT, propoen atu esklarese no fornese informasaun kona-bá planeamentu familiar, saúde, hábitos alimentares, ho forma voluntariu ba populasaun sira be desfavorese liu no lahetan asesu ba informasaun.

Adisionalmente, TT sei disponibiliza gratuitamente mós servisu Wifi iha Sentru Juventude, be foi mak inagura liu ba iha Díli.

Kontribuisaun teknolójiku husi TT mosu tuir ámbitu ba nia polítika responsabilidade sosial, be hetan importánsia ketak ida bainhira ita haree katak Timor-Leste hanesan rai ida ho taxa mortalidade materna aas liu, inan ida mate ba kada bebé 270 be moris. Hodi nota mós katal, iha Timor-Leste, kada feto ida iha oan besik na´in nen no feto ida iha kada na´in 17 hahu tuur áhi entre tinan 15 no 19. Asesu ba informasaun kona-bá saúde no seksualidade husi parte joven sira sei limitadu tebes, hodi lori númeru ida ke aas ba isin-rua la liu husi planu. Maske ema barak iha konsiénsia ba métodu kontrasetivu, feto ho persentajen 22% deit mak uza.

Ho sede iha Timor-Leste, Marie Stopes hanesan organizasaun la-governamental ho objetivu atu hamenus taxa mortalidade infantil no númeru inan be mate bainhira fó partu, fo ninia servisu saúde husi kedas 2007, planeamentu familiar no akonsellamentu.

Operador Telekomunikasaun ba Rede Fiksu no Móvel Timor-Leste ho istória tinan sanulu ona, TT fó pasu ida tan atu hakbesik-aan liu tan ho populasaun Timor, laos deit adopta teknolojia hanesan meiu fasilitador moris nian ba nia kliente sira na´in rihun 600 resin, dala ida mos, promove komunikasaun hanesan ajente inkontornável ba kontaktu entre Timot-oan hotu hotu.
 
<< Início < Anterior 1 2 3 4 5 6 7 Seguinte > Final >>

Pág. 2 de 7