Sesta, 29 Marsu 2024
banner_top_2
Notisia
Timor Telecom lansa ekipa Atleta Elite TT
Domingu, 24 Marsu 2013 01:19
Timor Telecom ninia prezensa iha modalidade Atletizmu no Silizmu

Timor Telecom lansa ekipa Atleta Elite TT no sei hahú ba tinan desportivu 2013

Iha asaun ida ne’ebé nunka akontese no eskluziva, mak Timor Telcom (TT) aprezenta ekipa Atleta Elite TT, hanesan grupu desportiva ne’ebé konstitui husi atleta timor-oan hirak ne’ebé di’ak no promisór liu, ba iha modalidade Atletizmu no Siklizmu.

TT desidi ona atu hahú patrosíniu estratéjiku ne’e ba joven atleta sira, ho objetivu husi diversifikasaun no konsolidasaun ba sira ninia prezensa iha área desportu, alénde futeból. Ekipa Atleta Elite TT ne’e konta ho prezensa husi atleta  Olímpiku Maratona, Augusto Ramos no Juventina Napoleão nomós husi atleta Ekipa Nasional Siklizmu, António Martins, Jacinto Da Costa, José Araújo no Orlando Da Costa.


Modalidade Elite TT      Atleta Elite TT
Atletizmu Augusto Ramos Soares
Juventina Napoleão
Siklizmu António Martins
Jacinto Da Costa
José Araújo
Orlando Da Costa



Atleta Elite TT hanesan ekipa sólida jovens desportista timor-oan ida ne’ebé ho potensiál bot no rekoñesidu iha sena internasional, tanba ne’e mak TT asosia iha ámbitu husi ninia estratéjia hodi fó apoiu ba atleta hirak ne’ebé hatudu sira ninia talentu, prezervansa, kriatividade, efikásia, valór no kompetitividade. Ho estrátejia ne’e mak TT hakarak insentiva parte desportu iha nível nasional, atu nune’e bele lori naran husi atleta hirak ne’ebé di’ak liu ba iha mundu, kria rede “embaixadór” ida hanesan marka hodi reprezenta bandeira Timór nian, iha nasaun seluk ká rai liur.

 
Timor Telecom apoia Federasaun Futebol Timor-Leste
Domingu, 24 Marsu 2013 00:47
Tinan haat sai patrosíniu ba Selesaun Nasional Futebol sira

Timor Telecom apoia Federasaun Futebol Timor-Leste

Timor Telecom (TT), foin asina hotu kontratu fó patrosíniu ba Selesaun Futebol Timor-Leste, durante tinan haat ba oin. To´o fevereiru 2016, TT mak sei sai patrosinador ofisial ba Selesaun Nasional.

Patrosíniu ida ne´é tama ba estratéjia konsolidadu ba promosaun Timor nasionalmente no internasionalmente, no íha parte seluk mos, hodi asosia emosionalmente TT ba kauza ida ke naturalmente hametin Timor-oan hotu hotu.

Patrosíniu ida ne´é inklui apoiu ba selesaun nasional futebol Timor-Leste – Selesaun A, Selesaun sub-23, sub-21, sub-19, sub-16, sub-14, sub-12, Femininu no Futsal – ke sei partisipa íha tinan oin sira mai íha kompetisaun oin oin, nasional no internasional, hodi nune´é destaka Liga Nasional Futebol, Asian Games, Sea Games no Mundial Futebol mos.

Tuir liafuan husi Sr. Prezidente FFTL, Francisco Kalbuadi Lay, no ho naran Komité Exekutivu FFTL nian: “TT komprete duni atu ajuda sosiedade sivil, no laos deit atu hetan lukru, maibe buka ajuda ona mos dezenvolvimentu desportu, liu liu futebol, íha Timor-Leste, no ajuda ona mos atu promove turismu  Timor-Leste ba rai liur.”

TT hanesan empreza ida ke komprometidu ho dezenvolvimentu sosiedade íha ninia dimensaun  oin oin hodi apoiu Federasaun Futebol Timor-Leste, kumpre objetivu atu reforsa valor nasional, hodi fo apoiu ba Futebol, desporto Liurai íha Timor-Leste.
 
TT hakbesik liu tan ba ninia kliente hot-hotu ho portfoliu tarifáriu no ekipamentu foun, empreza ne’e mós iha loja 18, iha país ne’e
Domingu, 24 Marsu 2013 00:18
Marka istória iha tinan sanulu no hateke liu ba futuru…

TT hakbesik liu tan ba ninia kliente hot-hotu ho portfoliu tarifáriu no ekipamentu foun, empreza ne'e mós iha loja 18, iha país ne'e

  • Lansamentu tarifáriu dahuluk nebe la presiza karregamentu obrigatóru;
  • Diversifikasaun no segmentasaun husi opsaun tarifáriu sira;
  • Demokratizasaun asesu ba Internet ba iha ekipamentu hot-hotu;
  • Redusaun signifikativa husi presu tuir planu tarifáriu pré no pós-pagos;
  • Solusaun no servisu ne'ebé inovadór liu tan;
  • Rede loja nian sai di'ak liu tan no ho prezensa expresiva iha rai-laran.

Ho kompromisu atu hala'o dezenvolvimentu ba sosiedade Timor-Leste nian iha dimensaun oi-oin, Timor Telecom (TT) foin lalais ne'e lansa primeiru tarifáriu ne'ebé la presiza karregamentu obrigatóriu, Toke Livre, harii iha portfoliu servisu no ekipament renovadu sira no loja 18 mak iha teritóriu nasionál. Ho oferta global ida ne'eb'e diversifikada no ho prezensa ida ne'ebé espresiva liu iha Timor-Leste, TT asumi pozisionamentu foun, kanaliza ninia maturidade no ninia esperiénsia organizasionál ho grau ida ne'ebé boot ba bebeik ba timór-oan ida-idak.

Iha nível  tarifários de voz, TT ohin loron integra oferta ida ne’ebé boot ba bebeik, iha tarjetu ne’ebé di’ak liu no adekuadu ba nesesidade ne’ebé la hanesan husi utilizasaun telekomunikasaun sira iha Timor-Leste. Iha portfolio foun TT ne’e mosu husi Toke Livre, ne’ebé la presiza halo karregamentu obrigatoriu no hamenus ba kada xamada nebe bele verifika rasik (husi sentavus 15/min ba sentavus 9/min). Atu hare ba familia no ba belun sira, TT disponibiliza tarifáriu TT Amigos, ho deskontu  50%, hafoin 1.º minutu, ba númertu tolu tuir eskolla. Hanoin liu ba joven sira, TT sei lansa iha tempu badak ho marka DIAK, servisu komunidade nian ida ne’ebé privilejia xamada sira, SMS no dadus entre kliente sira ho tarifáriu ne’ebé hanesan. No mós iha lógika segmentu oferta nian, sei lansa servisu  TT Fun, pakote iha kada minutu ba pré-pagos ne’ebé sei sai hanesan aditivu ba kliente sira ho utilizasaun ida ne’ebé intensivu liu tan iha telemóvel.

Ho objetivu atu demokratiza asesu ba dadus, ohin TT fó permisaun ba nia kliente sira atu liga Internet liu husi telemóvel, ho $0,04 kada MB ba kada tarifáriu. Ami mós foin lalais ne’e lansa ona pakote Internet iha Telemóvel ba  pré no pós-pagos. Iha tempu badak nia laran sei iha mós novidade husi Banda Larga Móvel pós-paga, ho  deskontu 50%  fulanm-fulan iha fulan tolu dahuluk. Iha ekipamentu sira, hare redusaun to’o 45% husi plaka Banda Larga Móvel 3G nian, ne’ebé ho folin 45 USD tun tia ona ba 25 USD.

Nune’e ne’e, portfoliu TT aprezenta opsaun ne’ebé kompetitivu liu tan, hatur ona iha  planu voz pré-pagos ho nia folin tun kuaze 60% husi xamada, ida ne’e mak tarifáriu ohin nian, Toke Livre (husi 0,25USD to’o 0,09USD), iha planu pós-pagos tun ba 45% iha xamada rede TT nian (husi 0,18USD ba  0,10USD) no, iha SMS, ho valór nebe tun (husi 0,08USD ba 0,06USD, iha pré-pagos, no husi 0,07USD ba 0,06USD, iha pós-pagos). Hare mos iha montra servisu  TT nian kona ba  rekarga turbo foun, ho bonus minutu 5 no 10 husi koalia ba malu (3 USD no 7 USD, tuir ida-idak nian).

Atu hariku liu tan servisu inovadór sira ne’ebé foin lalais ne’e lansa tiha ona, ho destake ba Kredit Lai mak permiti atu koalia iha momentu balun de’it maske ita la iha saldu no bele hetan aseitasaun  iha merkadu, TT iha kompromisu atu lansa solusaun seluk ne’ebé mak hamosu kondisaun  ne’ebé di’ak liu tan ba kliente. La kleur, kliente TT nian sei simu informasaun iha sira nia telemóvel ho informasaun foun no links diretu ba rede sosiál sira, iha kualkér momentu, iha fatin ne’ebé de’it mak sira iha ba.

Oferta terminál sira husi TT sai luan liu tan no halo kompletu, iha sentidu atu akompaña tendénsia teknolójika sira ne’ebé  iha oin liu. Oras ne’e daudaun, TT aprezenta portfoliu ida ho  ekipamentu sira ba hakarak hotu-hotu no iha nível kconsumu telekomunikasaun – alta, média no baixa gamas – entre hirak ne’e inklui desde telemóvel sira ne’ebé elementár ba smartphones no ba tablets, henesan iPhone 4, Samsung Galaxy Note, iPad 3, no seluk tan.

Diversifikasaun oferta TT, ne’ebé hatur ona ho pilar fundamental ba  empresa telekomunikasaun sira: ninia rede distribuisaun  no nível relasaun ho kliente. Iha fulan balun mai ne’e, TT inaugura loja tolu iha Díli (rua iha Timor Plaza ida seluk iha Hotel Timor) no hafoun tia ona iha Dili hanesan loja Audian Landmark no husi distritu sira mak hanesan  Baucau, Manatutu no Gleno. Iha Fevereiru remata, sei loke hikas loja Los Palos no Maliana no, to’o segundu semestre 2013, sei hafoun tan loja sira seluk  husi distritu Aileu, Ainaro, Liquiçá, Oecusse, Same, Suai e Viqueque. Iha totál, TT aprezenta rede distribuisaun ho loja 18 (neen iha Díli no sanulu resin rua iha kapitál distritu sira seluk), marka prezensa iha teritóriu tuir mapaTimor-Leste nian.

Atu fó hanoin hikas katak bainhira TT, atu komemora ninia atividade durante tinan sanulu, lansa kampaña karregamentu ho prémiu interesante; relasiona ho komemorasaun aniversáriu ne’e  mak foin lalais ne’e halo sorteiu motor ba kliente sira nebe halo karregamentu 1USD ba leten , iha faze ikus nian husi kampaña ne’e fo mós kareta ida. Iha komemorasun 10.º aniversáriu ne’e, TT mós asosia ba área múzika no promove saida mak koñesidu nu’udar festival múzika dahuluk TT nian, ho naran TT TOKE Rock, ne’ebé mak hetan prezensa husi banda múzika lokál sira balun; ida n’e hatudu katak Timor Telecom apoia no promove hodi halo divulgasaun múzika no kultura timór nian.

Operadór Telekomunikasaun husi Rede Fixu no Móvel iha Timor-Leste ne’e marka ona ninia istória iha tinan sanulu nia laran; TT akompaña timor oan sira hahu kedas husi momentu dahuluk bainhira harii iha tinan 2002, adapta teknolojia hanesan meiu fasilitadór ba vida kliente liu rihun atus 600, nune mos promove komunikasaun hanesan ajente inkontornável husi aproximasaun no kontatu entre timór-oan sira hotu.
 
Timor Telecom (TT) selebra ninia désimu aniversáriu
Sábadu, 23 Marsu 2013 22:54
Timor Telecom (TT) selebra ninia désimu aniversáriu

TT lansa inisiativa inovadora oioin ba ninia kliente sira


Istória husi tinan 10 nian

Operadora Telekomunikasaun Rede Fixa nó Móvel iha Timor-Leste ne'e, mosu wainhira 75% infra-estrutura mak hetan sobu iha fulan Setembru tinan 1999, hafoin fó sai rezultadu kona-ba Konsulta Populár ne'ebé fó lejitimidade ba povu Timór ninia vontade bá moris livre iha rai ukun rasik-aan. Iha tinan 2001, bainhira Timór sei iha hela responsabilidade UNTAET (adminitrasaun Nasoens Unidas) nian, mosu konkursu públiku internasionál ida atu hodi harii sistema Telekomunikasaun ba Timor-Leste tuir rejime BOT (Build, Operate, Transfer). Iha fulan Jullu tinan 2002, konsórsiu Timor Telecom (ne'ebé promove husi Portugal Telecom) manan konkursu refere, hodi ikus mai asina duni Kontratu Konsesaun entre Timor Telecom hó Estadu Repúblika Demokrátika Timor-Leste. Iha loron 17 fulan Outubru konsórsiu Timor Telecom nian, tranforma ofisialmente ba Timor Telecom, S.A. nu'udar sosiedade anónima dahuluk ne'ebé harii iha rai laran. Iha loron 1 fulan Marsu tinan 2003, Timor Telecom hahú hala'o operasaun (iha Díli, Lospalos, Baucau nó Oecusse).

Liu tiha tinan 10, Timor Telecom sai nu'udar empreza ida ne'ebé sólida nó dinámika, tanba ultrapasa ona dezafiu oioin nó TT sempre akompaña beibeik perkursu husi povu Timór nian desde Restaurasaun Independénsia.

Akontesimentu barak mak marka ona iha istória Timor Telecom nian. Liu husi rezumu badak tuir mai, bele hatene akontesimentu kronolójiku prinsipál 10 ne'ebé konsolida TT ninia dalan ba iha futuru prósperu, nó iha vontade atu hadi'an liu tan.
  • Iha loron 17 fulan Outubru tinan 2002, Timor Telecom moris nu'udar sosiedade anónima dahuluk nó hanesan operadora Telekomunikasaun iha Timor-Leste, hafoin iha tinan 2002 hala'o asinatura Kontratu Konsesaun entre Estadu RDTL nó Timor Telecom.
  • Iha loron 1 fulan Marsu tinan 2003, TT hahú hala'o servisu operasaun iha Timor-Leste ho ninia rede rasik nó indikativu Timór nian (+670).
  • Iha tinan 2004, halo inaugurasaun ba rede telekomunikasaun iha illa Ataúro.
  • 2005-Halo abertura ba loja iha Maliana, Suai nó Oecusse.
  • Iha tinan 2006, kliente besik rihun 50 mak hetan ona asesu ba servisu móvel. Hamosu mós lista telefónika dahuluk Timór nian.
  • Iha tinan 2007, lansa servisu voice mail nó halo publikasaun ba Página Amarelas TL nian.
  • Iha tinan 2008, TT iha ona kliente liu rihun 125 ba iha rede móvel nó, iha tinan ne'e ninia rohan, hamosu tan kartaun rekarga $1USD dahuluk.
  • Iha tinan 2009, lansa servisu internet banda larga Net Bot nó hari'i komutadór nó plataforma husi rede intelijente, iha servisu telekomunikasaun iha Timor-Leste.
  • Iha tinan 2010 halo lansamentu ba logotipu foun (Toke), lansa portal SAPO TL nomós hamosu rede fibra ótika iha sidade Dili.
  • Iha tinan 2011 site ká BTS 100 ba servisu rede móvel hahu hala'o servisu.
  • 2012 Estadu Timor-Leste nó Timor Telecom asina akordu kona-ba sesasaun antesipada husi kontratu konsesaun ne'ebé hala'o tiha ona iha tinan 2002.


Investimentu ba sosiedade informasaun iha Timor-Leste:

Desde TT hahú nia servisu, empreza telekomunikasaun refere investe ona osan besik 103 milloens USD ba dezenvolvimentu infra-estrutura telekomunikasaun nian, nó ida ne'e hatudu katak durante tinan 10 TT mak hamriik ona iha liña telekomunikasaun nian oin nó adapta ba saida mak ninia kliente presiza. Esforsu hirak ne'e hotu reflete kuantitativamente, liu husi númeru hirak tuir mai ne'e:
  • Númeru kliente -632.500 ba rede móvel nó internet
  • Kobertura ba populasaun - besik 92% ba rede móvel nó internet
  • Númeru husi sites ne'ebé halo operasaun iha 2G nó 3G-139 (2G) nó 64 (3G)
  • CCI's (Centro Comunitários de Internet)-instala ona CCI's hamutuk 29 ne'ebé konta ho parseria husi Instituisaun relijioza, empreendedór nasionál, Conselho Nacional da Juventude de Timor-Leste.
  • Alénde CCI's, Timor Telecom, iha ninia ámbitu polítika ba responsabilidade sosiál, patrosina mós internet gratuita iha fatin oioin, hanesan Presidência da República, UNTL, UNPAZ, IOB, Departamento Juventude Católica Diocese Dili nó Baucau, STAE, CNE, Centro de Formação Professional S. Pedro Comoro, Fundação Visão Juvenil Timor-Leste nó Fundação Ahisaun nó mantén Protocolo de Cooperação ida ho Arquivo Museu da Resistência.


Rekursu Umanu ho kualifikasaun di'ak liu:

Timor Telecom fó servisu diretamente ba traballadór hamutuk 275 iha empreza laran nó ba traballadór indereta hanesan prestadór servisu nian iha área seguransa, distribuisaun nó ajente autorizadu hamutuk ema 1000 resin. TT fó liu prioridade ba foin sa'e sira: idade média husi kolaboradór diretu mak tinan 35. Liu 69% traballadór Timor Telecom iha formasaun akadémika iha nível superiór. Kona-ba remunerasaun traballadór, TT oferese kondisaun kareira ne'ebé únika iha Timor-Leste, tanba konsidera nu'udar empregadór referensia iha rai laran, ho aposta forte ida ba iha formasaun téknika espesializada ba ninia kolaboradór,hamutuk hó pakote regalias sosiál nudar ezemplár ida iha Timor-Leste.


Kompromisu ne'ebé halo ho Sosiedade Timor-Leste:

Timor Telecom nu'udar empreza ida ne'ebé iha komitmentu ba dezenvolvimentu sosiedade nian iha ninia dimensaun oioin. Tanba ne'e mak Timor Telecom apoia ona insiativa barbarak, hanesan publikasaun livru husi autór timor-oan ká kona-ba Timor-Leste, atividade artístika nó kultural, atividade desportiva, atividade ho karáter sosiál nó umanitária, hanesan Tour de Timor, Festival Ramelau, Pesca Internacional Ataúro nó Com, Maratona Dili Cidade da Paz, husi atividade sira seluk.


Timor Telecom mós hanesan kontribuente fiskais boot iha Timor-Leste:

Desde hahú ninia atividade, Timor Telecom, bá deit impostu, TT kontribui ona, atu nune'e Estadu RDTL bele foti 45 milloens USD iha impostu. Valór husi osan ne'e la inklui ho kuantia ne'ebé TT entrega ba Estaduhanesan dividendu ne'ebe mai husi husi partisipasaun Estado nudar asionista Timor Telecom nian.


TT ninia haree ba futuru:

Atu selebra tinan 10 ba TT ninia istória, mak Timor Telecom iha ona planu ba futuru, renovasaun bebeik ba empreza liu husi inovasaun teknolójika, atu nune'e bele serbi di'ak liu tan ninia kliente sira. Tanba ne'e mak iha ámbitu ba komemorasaun désimu aniversáriu TT nian, sei lansa inisitiva barbarak ho objetivu atu oferese produtu nó servisu ne'ebé bele hatan nesesidade kliente nian:
  • Halo asaun sosial fahe komputador
  • Loke tan loja foun sira
  • Sei halo lansamentu tarifáriu ida ba família
  • Sei lansa tarifáriu ida ba foin sa'e sira
  • Folin husi voz nasionál sei kompetitivu
  • Sei lansa kondisaun espesiál ba empreza sira
  • Sei halo lansamentu ba servisu inovadór sira
  • Sei iha tarifáriu foun ba banda Larga
  • Sei iha ekipamentu terminais ba ema hothotu
  • Sei iha kampaña espesiál hodi komemora TT ninia tinan ba dala 10 ho prémiu furak

 
Ema liu husi rihun hitu maka halai pas nian iha Maratona II iha Dili
Segunda, 27 Juñu 2011 20:10
Mais de sete mil correram pela paz na II Maratona de Díli

Atleta hamutuk rihun hitu resin maka partisipa iha Maratona II iha Dili, kahur malu husi atletas, polítiku, diplomatas no ema ne’ebé larejistu iha festa desportivu ida ne’e, ne’ebé hala’o husi Prezidente Repúblika atu hodi haree kona-ba pas no estabilidade.

Ho tulun boot ne´ebé mai husi Timor Telecom, Maratona Dili nian ne’ebé ba daruak/sidade pas nian hetan, husi mane, maka ema kenianu ida naran Sammy Kiptoo, ho oras rua, minutu 20 no segundu 6 nia laran, liu fali nia halai-maluk Phlimon Rotich, ne’ebé maka hetan iha halai ba dahuluk ho oras rua minutu 34 no segundu 57.

Iha nia dadalia ho Lusa, Sammy Kiptoo dehan katak nia kontente ho buat ne’ebé nia halo, haree katak buat ida ne’ebé “susar tebes” haree ba temperatura ne’ebé maka’as no rai tun sa’e iha fatin ne’ebé halai ba.

Nune’e mós Augusto Ramos Soares, timoroan ne’ebé di’ak liu iha knaar ida ne'e, haree katak nia hetan tempu ho 2h30:54, tuir kedas husi Kiptoo.

“Mai ha’u di’ak hela. Iha halai nia laran mós ha’u sente di’ak no ha’u kontente ho ha’u-nia pasu sira”, hateten Augosto Soares ne’ebé sei hanesan atleta husi na’in haat timoroan ne’e ida ne’ebé hili atu hodi ba Estadus Unidus iha Novembru, partisipa iha “New York Cyti Maraton”.

Sira seluk maka Juventina Gonçalves, ne’ebé di’ak mós husi señora sira ne’ebé hetan iha tinan liubá, Calisto da Costa Hanesan klasifikadu ba datoluk iha tinan ida ne’e ho tempu 2:34:54) no Lola Gama (3h10:47), Maratona Dili nian ne’e atu prepara ema atleta na’in haat ne’ebé hein hela atu hodi rai ida ne’e nia naran ba iha jogu Olímpiku sira iha Londres, iha 2012.

Haree foto ho kamiza kór-matak nian ne´ebé hakonu sidade Díli foin lalais ne´e, iha loron Sábadu dadeersan




 
PT husu ba Governu timór-oan katak sensibiliza ho Indonézia nune´e hodi liga kabu submarinu
Kinta, 07 Abril 2011 23:24
PT husu ba Governu timór-oan katak sensibiliza ho Indonézia nune´e hodi liga kabu submarinu

Prezidente ezekutivu husi PT, Zeianl Bava, fó sai ona ba envolvimentu Governu Timór-oan hodi halo esforsu hamututk ho Indonézia hodi adota país husi ligasaun kabu submarinu, nune´e bele permiti Internet ne´ebé lalais liu nó baratu liu.

“Ami husi atu bele iha konjunsaun ida husi esforsu hirak ne´ebé luan liu tán, la´ós de´it husi Portugal Telekom [PT] nó Timor Telekom, maibé bele iha mós apoiu husi nível governu nian, tannba ida ne´e mak imperativu estratéjiku ida ba iha Timor”, nia deklara ona.

Zeinal Bava, ne´ebé mak dezloka iha Díli hodi fó sai kliente rihun 500 ne´ebé mak atinji ona husi Timor Telekom iha rede móvel, nia haktuir katak empreza ne´ebé partisipa husi PT “ne´ebé mak liu porsentu 50 husi interese ekonómiku timór-oan nian “ nó kompromisu hotu-hotu ne´ebé mak nia asumi iha vizita ne´ebé nia hala´o iha tinan 2009 ho autoridade sira husi Timor-Leste, kompromisu hirak ne´e atinji ona.

“Bainhira ita hanoin kona-ba nível TT nian ne´e presiza hanoin katak hanesan mós empreza timór-oan sira nian. Alende partisipasaun direta husi Estadu Timor-Leste nó huis emprezáriu lokál sira, nó mós iha partisipasaun indireta ida husi Fundação São José (Diocese de Baucau).

Tanba ne´e mak susesu husi TT tenke sai nudar kontributu husi projetu operasionál ne´ebé mak PT halo ona, nó mós ba investimentu timór-ona ninian.

Nia konfirma nó hodi esplika ba jornalista sira, aumentu débitu nian, ne´e hadi´a di´ak liu tán kualidade husi servisu nó redusaun husi folin sira ba asesu Internet, liu-liu atu fó sai ba públikuhusi informasaun iha Timor-Leste, depende ba komunikasaun sira atu la bele iha limitadu ba satélite nó tempu oin mai sei ho kabu submarinu.
 
Portugés sira manan iha kategoria hotu hotu husi RunBike Díli
Kinta, 03 Fevereiru 2011 03:19

Portugés sira ohin manan ona ba kategoria hotu hotu ne´ebé di´ak liu iha prova "RunBike Díli, ne´ebé mak hadau ho manas nó humidade ne´ebé mka´as tebes iha relevu ne´ebé asentua iha Timor-Leste.

Nelson Silva mak sai manan destakadu husi foho (prémiu Timor Telekom), ho ida ne´e konsege hetan primeiru lugar iha klasifikasaun individuál, tuir mai mós tuir kedas husi portugés Carlos Cardoso.

Jacinto Costa mak sai tiha, entre timorenses, sai di´ak liu iha prova, klasifika iha terseiru lugar haree ba iha individuál. Ba feto-sira, hanesan portugeza Mónica Vieira mak manan, hetan iha segundu lugar Krista Harsias, husi Nova Zelândia, nó Mirth Hiemitra, ho nasionalidade norte-amerikana, iha terseira pozisaun.

Ba ekipa sira, grupu ne´ebé mak reprezenta ona ba GNR mak ida ne´ebé sura nia pontu barak liu, nó tuir fali husi grupu Forsas Defeza Timor-Leste (F-FDTL).

Ba sira ne´ebé konkore sura hamutu atleta 140 husi nasaun 12, ne´ebé mak halai bizikleta kuaze kilómetru 19, kuaze sira tama to´o iha foho leten nó iha rai kuak sira, manas tebes, nó ho umidade ne´ebé aas uitoan husi kilómetru iha korrida ain nian, to´o ona ba tasi ibun.

Nelson Silva satisfeitu iha finál : "ha´u gosta tebes prova, maske iha difikuldade barak iha etapa primeiru".






 
Zeinal Bava garante ba PR nó primeiru ministru timor-oan investimentu ida tán iha rai laran
Tersa, 14 Dezembru 2010 02:31

Prezidente ezekutivu husi PT, Zeinal Bava, hasoru malu ona iha loron 29 Novembru ho Prezidente nó primeiru-ministru Timor-Leste hodi asegura katak Timor Telecom (TT) sei investe hodi halori nasaun iha telekomunikasaun ne’ebé sai referénsia iha rejiaun.

“Ha’u mai liuliu hodi reafirma komprimisu Timor Telecom, nó Portugal Telecom hanesan asionista estratéjiku, katak ami sei kontinua investe, hodi posibilita Timór ho infraestrutura ida iha telekomunikasaun ida ne’ebé kompetitivu liu iha rejiaun”, Zeinal Bava dehan ona ba Lusa, iha finál husi audiénsia ho Prezidente da Repúblika.

Tuir prezidente ezekutivu, nia viajén mai Timor-Leste, mai mós “atu konfirma evolusaun nó progresu husi Timor Telecom ne’ebé mak hala’o tiha ona. TT investe barak ona iha merkadu ida ne’e”, hakbesik ba pursentu 29 husi reseita sira.

“Ami aumenta ho signifikativamente kobertu movél 2G nó pur sentu 86 husi populasaun timor-oan iha tiha ona asesu ba telemovél, ho variedade tarifa” dehan ona. Konsidera Timor Telecom “ativu estratéjiku ida”, Zeinal Bava hanoin fali katak, maske ekonomia timor-oan ninia di’ak dadaun, “wainhira Timór presiza ona katak investimentu hirak ne’ebé hala’o ona mai husi PT nó grupu parseiru lokál ne’ebé mak toma ona inisiativa nó asumi risku sira, iha momentu ida empreza seluk la konsidera ona hanesan merkadu ida interesante nó atrativu”. Timor Telecom “hanesan ezemplu ida eselente iha parseria ida ho investidór lokál.

PT iha partisipasaun ida signifikativu iha parseria ida ne’e nó nu’udar empreza ida ne’ebé halori jestaun iha telekomunikasaun sira, maibé jestaun ida ne’e hatu’ur iha komprimisu ida klaru ne’ebé ami hala’o iha rekursu timor-oan ninian. Parte bo’ot husi ami nia kuadru sira mesak ema lokál nó ami hakarak katak iha sira nia formasaun ba periode ida ne’ebé xefia rasik husi ema Timór”, tenik ona.

Tuir informasaun ne’ebé fó ba jornalista sira, to’o iha finál tinan ida ne’e, pursentu 7,5 husi populasaun timor-oan sei hetan ona asesu ba internet (hakbesik ba rihun 80 husi utilizadór sira), nó objetivu mak ba 2011 persentajén ne’e sei dobru. “Iha finál 2011 iha estimativa konservadora ho pursentu 15 husi populasaun, Timor-Leste sei sai hanesan país ida ho penetrasaun bo’ot iha erjiaun, wainhira kompara ho 13,5 husi illa Fiji ka pursentu 8,7 husi Indonézia, ida ne’ebé importante liu tamba internet haloke odamatan koñesimentu ninian nó sei aumenta grau husi edukasaun nó formasaun husi ema sira”, nia subliña ona.

Iha setembru lansa ona portál www.sapo.tl, ba dahuluk iha versaun bilinge (tetum nó portugés), “hodi promove utilizasaun husi internet nó dinamiza banda larga ho konteúdu multimédia lokál, ajuda ho nune’e promove mós konsolidasaun husi lian portugés, enkuantu lian nasionál iha Timor-Leste”.

Iha área movél, pursentu 40 husi populasaun utiliza servisu ne’ebé mak fó ona husi Timor Telecom, (pursentu 33 iha tinan 2009), hein ho nune’e empreza bá to’o finál tinan ne’e ho kliente rihun 470 nó atinji kobertura iha kapitál distritu 13 tomak, ida ne’ebé hatan ba pursentu 86 husi populasaun.
 
Empreza hosi grupu PT manán negósiu boot ida ho euro miliaun ida ba rede vos nian, dadus no vídeo
Sesta, 26 Novembru 2010 21:03

Ho Timór-Telekom (TT) manán konkursu programa nasionál nian ida konabá konektividade ba Timór-Leste (NCP), negósiu boot ho euro miliaun ida, maka sei liga servisu públiku nian balu ba internet iha distritu sira, anúnsiu ohin hosi empreza.


Proposta TT nian, empreza partisipa hosi Portugál Telekom, ho dolar hamutuk 1.699.000 (besik ba euro 1.243.570), ida ne’e kiik liu maibé rekoñese hanesan solusaun di’ak liu ba tékniku, relasiona ba konkursu ne’e ba faze daruak NCPII nian.

Akordu ida ne’ebé halo entre administradór-delgadu, Luís Capitão Amaro, no ministru infraestrutura nian, Pedro Lay, asina iha loron 16, tuir divulgasaun empreza nian, ne’ebé haree ba servisu ativu iha fulan Janeiru tinan 2011.

Konkursu ba programa dauluk NCP (ho “National Connectivity Project), ida ne’ebé TT konkore hanesan, disputa hela ho DataBridge no ba Telekom Indonézia, fohatene tia hela ona ba telekomunikasaun Indonézia nian.

Atu habelar tan kobertura ba distritu sira no hadia di’ak liu tan sistema, governu Timór nian lansa ona NCP daruak, fahe tiha ba faze rua, rua ne’e hotu TT maka manán.

Rezultadu hosi konkursu foun ne’e, ne’ebé haree ba kriasaun rede dadus, vos no servisu ba video governu nian ne’ebé hanesan, ba kapitál hotu distritu nian, TT maka sei asegura asesu ba data no ligasaun internet, troka ho indonézia Telekom.

Proposta ba telekomunikasaun grupu PT nian, aleinde troka servisu hirak ne’ebé haleu distritu ho NCPI, hamatan ba instalasaun rede sira iha distritu Lautén (Lospalos), Vikeke, Manatutu, Aileu, Same, Ainaru no Suai atu hetan disponibilizasaun ba servisu foun hanesan internet no intranet.

Ho NCP, governu Timór-Leste hakarak kria rede espesiál ida ne’ebé permite ba ligasaun servisu governu nian, departamentu, eskola, iha distritu hotu. Implementasaun hosi NCPII sei halo instalasaun mós ba hardware no software, konektividade ba backbone internet nian iha nivel nasionál (NIBC), distribuisaun rede nian ba nivel distritu (DLDN) no akordu ba nivel servisu (SLA).

 
Assinatura Adenda Protokolu hala’o tia ona iha Loron 1 Agoustu 2010 Husi STAE ho Timor Telekom
Sesta, 26 Novembru 2010 20:58

Iha loron 28 Outubro 2010, Sr. Tomas do Rosário Cabral, Director STAE ,hasoru malun ho Administrador delegadu husi Timor Telekom, Eng.º Manuel Capitão Amaro ho nia assessor komunikasaun ba relasaun publika , Sr. Manuel Cárceres da Costa, iha fatin servisu Timor Telekom nian, atu asina adenda ba protokolu iha Loron 1 Agoustu 2009.


Adenda ne’e atu hodi haforsa apoio ba nivel telekomunikasaun nian nebe hatudu ona husi Timor Telekom ba STAE desde eleisaun Chefe suku nebe hala’o tia ona iha Loron 9 Outubru 2009.

Iha serimonia asinatura adenda, Administrador delegadu Timor Telekom hateten katak STAE mos bele konta ona ho apoio Timor Telekom nebe maka permanente, Referiu, Inklusive, nune mos Timor Telekom espera katak sei fo espektivas nebe diak ba iha nasaun no governu Timor Leste. Director STAE, Sr. Tomas do Rosário Cabral. Hateten katak importansia kona ba servisu hamutuk husi Timor Telekom ho STAE ne’e atu kompleta STAE nia servisu no hodi hein Timor Telekom nia apoio ba preparasaun no realijasaun eleisaun jeral nebe sei hala’o iha Timor Leste ba tinan 2012.

Esforsu kona ba servisu hamutuk husi instuisaun rua ne’e hare liu ba iha particular STAE nian konaba linha asesu internet iha STAE nasional nomos STAE distritu, sei permiti mos asesu ba partidu politik sira no publiku hotu-hotu kona ba informasaun nebe maka hala’o husi STAE.

Inkontru ida ne’e nia rejultado hatudu garantia husi Administrador delegadu Timor Telekom nebe hanesan impresariu nasional nebe prepara ona hodi fo apoio tomak nebe nesesariu ba eleisaun jeral 2012.

 
<< Início < Anterior 1 2 3 4 5 6 7 Seguinte > Final >>

Pág. 3 de 7