Sesta, 29 Marsu 2024


PT husu ba Governu timór-oan katak sensibiliza ho Indonézia nune´e hodi liga kabu submarinu

Prezidente ezekutivu husi PT, Zeianl Bava, fó sai ona ba envolvimentu Governu Timór-oan hodi halo esforsu hamututk ho Indonézia hodi adota país husi ligasaun kabu submarinu, nune´e bele permiti Internet ne´ebé lalais liu nó baratu liu.

“Ami husi atu bele iha konjunsaun ida husi esforsu hirak ne´ebé luan liu tán, la´ós de´it husi Portugal Telekom [PT] nó Timor Telekom, maibé bele iha mós apoiu husi nível governu nian, tannba ida ne´e mak imperativu estratéjiku ida ba iha Timor”, nia deklara ona.

Zeinal Bava, ne´ebé mak dezloka iha Díli hodi fó sai kliente rihun 500 ne´ebé mak atinji ona husi Timor Telekom iha rede móvel, nia haktuir katak empreza ne´ebé partisipa husi PT “ne´ebé mak liu porsentu 50 husi interese ekonómiku timór-oan nian “ nó kompromisu hotu-hotu ne´ebé mak nia asumi iha vizita ne´ebé nia hala´o iha tinan 2009 ho autoridade sira husi Timor-Leste, kompromisu hirak ne´e atinji ona.

“Bainhira ita hanoin kona-ba nível TT nian ne´e presiza hanoin katak hanesan mós empreza timór-oan sira nian. Alende partisipasaun direta husi Estadu Timor-Leste nó huis emprezáriu lokál sira, nó mós iha partisipasaun indireta ida husi Fundação São José (Diocese de Baucau).

Tanba ne´e mak susesu husi TT tenke sai nudar kontributu husi projetu operasionál ne´ebé mak PT halo ona, nó mós ba investimentu timór-ona ninian.

Nia konfirma nó hodi esplika ba jornalista sira, aumentu débitu nian, ne´e hadi´a di´ak liu tán kualidade husi servisu nó redusaun husi folin sira ba asesu Internet, liu-liu atu fó sai ba públikuhusi informasaun iha Timor-Leste, depende ba komunikasaun sira atu la bele iha limitadu ba satélite nó tempu oin mai sei ho kabu submarinu.
 

Portugés sira ohin manan ona ba kategoria hotu hotu ne´ebé di´ak liu iha prova "RunBike Díli, ne´ebé mak hadau ho manas nó humidade ne´ebé mka´as tebes iha relevu ne´ebé asentua iha Timor-Leste.

Nelson Silva mak sai manan destakadu husi foho (prémiu Timor Telekom), ho ida ne´e konsege hetan primeiru lugar iha klasifikasaun individuál, tuir mai mós tuir kedas husi portugés Carlos Cardoso.

Jacinto Costa mak sai tiha, entre timorenses, sai di´ak liu iha prova, klasifika iha terseiru lugar haree ba iha individuál. Ba feto-sira, hanesan portugeza Mónica Vieira mak manan, hetan iha segundu lugar Krista Harsias, husi Nova Zelândia, nó Mirth Hiemitra, ho nasionalidade norte-amerikana, iha terseira pozisaun.

Ba ekipa sira, grupu ne´ebé mak reprezenta ona ba GNR mak ida ne´ebé sura nia pontu barak liu, nó tuir fali husi grupu Forsas Defeza Timor-Leste (F-FDTL).

Ba sira ne´ebé konkore sura hamutu atleta 140 husi nasaun 12, ne´ebé mak halai bizikleta kuaze kilómetru 19, kuaze sira tama to´o iha foho leten nó iha rai kuak sira, manas tebes, nó ho umidade ne´ebé aas uitoan husi kilómetru iha korrida ain nian, to´o ona ba tasi ibun.

Nelson Silva satisfeitu iha finál : "ha´u gosta tebes prova, maske iha difikuldade barak iha etapa primeiru".






 

Prezidente ezekutivu husi PT, Zeinal Bava, hasoru malu ona iha loron 29 Novembru ho Prezidente nó primeiru-ministru Timor-Leste hodi asegura katak Timor Telecom (TT) sei investe hodi halori nasaun iha telekomunikasaun ne’ebé sai referénsia iha rejiaun.

“Ha’u mai liuliu hodi reafirma komprimisu Timor Telecom, nó Portugal Telecom hanesan asionista estratéjiku, katak ami sei kontinua investe, hodi posibilita Timór ho infraestrutura ida iha telekomunikasaun ida ne’ebé kompetitivu liu iha rejiaun”, Zeinal Bava dehan ona ba Lusa, iha finál husi audiénsia ho Prezidente da Repúblika.

Tuir prezidente ezekutivu, nia viajén mai Timor-Leste, mai mós “atu konfirma evolusaun nó progresu husi Timor Telecom ne’ebé mak hala’o tiha ona. TT investe barak ona iha merkadu ida ne’e”, hakbesik ba pursentu 29 husi reseita sira.

“Ami aumenta ho signifikativamente kobertu movél 2G nó pur sentu 86 husi populasaun timor-oan iha tiha ona asesu ba telemovél, ho variedade tarifa” dehan ona. Konsidera Timor Telecom “ativu estratéjiku ida”, Zeinal Bava hanoin fali katak, maske ekonomia timor-oan ninia di’ak dadaun, “wainhira Timór presiza ona katak investimentu hirak ne’ebé hala’o ona mai husi PT nó grupu parseiru lokál ne’ebé mak toma ona inisiativa nó asumi risku sira, iha momentu ida empreza seluk la konsidera ona hanesan merkadu ida interesante nó atrativu”. Timor Telecom “hanesan ezemplu ida eselente iha parseria ida ho investidór lokál.

PT iha partisipasaun ida signifikativu iha parseria ida ne’e nó nu’udar empreza ida ne’ebé halori jestaun iha telekomunikasaun sira, maibé jestaun ida ne’e hatu’ur iha komprimisu ida klaru ne’ebé ami hala’o iha rekursu timor-oan ninian. Parte bo’ot husi ami nia kuadru sira mesak ema lokál nó ami hakarak katak iha sira nia formasaun ba periode ida ne’ebé xefia rasik husi ema Timór”, tenik ona.

Tuir informasaun ne’ebé fó ba jornalista sira, to’o iha finál tinan ida ne’e, pursentu 7,5 husi populasaun timor-oan sei hetan ona asesu ba internet (hakbesik ba rihun 80 husi utilizadór sira), nó objetivu mak ba 2011 persentajén ne’e sei dobru. “Iha finál 2011 iha estimativa konservadora ho pursentu 15 husi populasaun, Timor-Leste sei sai hanesan país ida ho penetrasaun bo’ot iha erjiaun, wainhira kompara ho 13,5 husi illa Fiji ka pursentu 8,7 husi Indonézia, ida ne’ebé importante liu tamba internet haloke odamatan koñesimentu ninian nó sei aumenta grau husi edukasaun nó formasaun husi ema sira”, nia subliña ona.

Iha setembru lansa ona portál www.sapo.tl, ba dahuluk iha versaun bilinge (tetum nó portugés), “hodi promove utilizasaun husi internet nó dinamiza banda larga ho konteúdu multimédia lokál, ajuda ho nune’e promove mós konsolidasaun husi lian portugés, enkuantu lian nasionál iha Timor-Leste”.

Iha área movél, pursentu 40 husi populasaun utiliza servisu ne’ebé mak fó ona husi Timor Telecom, (pursentu 33 iha tinan 2009), hein ho nune’e empreza bá to’o finál tinan ne’e ho kliente rihun 470 nó atinji kobertura iha kapitál distritu 13 tomak, ida ne’ebé hatan ba pursentu 86 husi populasaun.
 

Ho Timór-Telekom (TT) manán konkursu programa nasionál nian ida konabá konektividade ba Timór-Leste (NCP), negósiu boot ho euro miliaun ida, maka sei liga servisu públiku nian balu ba internet iha distritu sira, anúnsiu ohin hosi empreza.


Proposta TT nian, empreza partisipa hosi Portugál Telekom, ho dolar hamutuk 1.699.000 (besik ba euro 1.243.570), ida ne’e kiik liu maibé rekoñese hanesan solusaun di’ak liu ba tékniku, relasiona ba konkursu ne’e ba faze daruak NCPII nian.

Akordu ida ne’ebé halo entre administradór-delgadu, Luís Capitão Amaro, no ministru infraestrutura nian, Pedro Lay, asina iha loron 16, tuir divulgasaun empreza nian, ne’ebé haree ba servisu ativu iha fulan Janeiru tinan 2011.

Konkursu ba programa dauluk NCP (ho “National Connectivity Project), ida ne’ebé TT konkore hanesan, disputa hela ho DataBridge no ba Telekom Indonézia, fohatene tia hela ona ba telekomunikasaun Indonézia nian.

Atu habelar tan kobertura ba distritu sira no hadia di’ak liu tan sistema, governu Timór nian lansa ona NCP daruak, fahe tiha ba faze rua, rua ne’e hotu TT maka manán.

Rezultadu hosi konkursu foun ne’e, ne’ebé haree ba kriasaun rede dadus, vos no servisu ba video governu nian ne’ebé hanesan, ba kapitál hotu distritu nian, TT maka sei asegura asesu ba data no ligasaun internet, troka ho indonézia Telekom.

Proposta ba telekomunikasaun grupu PT nian, aleinde troka servisu hirak ne’ebé haleu distritu ho NCPI, hamatan ba instalasaun rede sira iha distritu Lautén (Lospalos), Vikeke, Manatutu, Aileu, Same, Ainaru no Suai atu hetan disponibilizasaun ba servisu foun hanesan internet no intranet.

Ho NCP, governu Timór-Leste hakarak kria rede espesiál ida ne’ebé permite ba ligasaun servisu governu nian, departamentu, eskola, iha distritu hotu. Implementasaun hosi NCPII sei halo instalasaun mós ba hardware no software, konektividade ba backbone internet nian iha nivel nasionál (NIBC), distribuisaun rede nian ba nivel distritu (DLDN) no akordu ba nivel servisu (SLA).

 

Iha loron 28 Outubro 2010, Sr. Tomas do Rosário Cabral, Director STAE ,hasoru malun ho Administrador delegadu husi Timor Telekom, Eng.º Manuel Capitão Amaro ho nia assessor komunikasaun ba relasaun publika , Sr. Manuel Cárceres da Costa, iha fatin servisu Timor Telekom nian, atu asina adenda ba protokolu iha Loron 1 Agoustu 2009.


Adenda ne’e atu hodi haforsa apoio ba nivel telekomunikasaun nian nebe hatudu ona husi Timor Telekom ba STAE desde eleisaun Chefe suku nebe hala’o tia ona iha Loron 9 Outubru 2009.

Iha serimonia asinatura adenda, Administrador delegadu Timor Telekom hateten katak STAE mos bele konta ona ho apoio Timor Telekom nebe maka permanente, Referiu, Inklusive, nune mos Timor Telekom espera katak sei fo espektivas nebe diak ba iha nasaun no governu Timor Leste. Director STAE, Sr. Tomas do Rosário Cabral. Hateten katak importansia kona ba servisu hamutuk husi Timor Telekom ho STAE ne’e atu kompleta STAE nia servisu no hodi hein Timor Telekom nia apoio ba preparasaun no realijasaun eleisaun jeral nebe sei hala’o iha Timor Leste ba tinan 2012.

Esforsu kona ba servisu hamutuk husi instuisaun rua ne’e hare liu ba iha particular STAE nian konaba linha asesu internet iha STAE nasional nomos STAE distritu, sei permiti mos asesu ba partidu politik sira no publiku hotu-hotu kona ba informasaun nebe maka hala’o husi STAE.

Inkontru ida ne’e nia rejultado hatudu garantia husi Administrador delegadu Timor Telekom nebe hanesan impresariu nasional nebe prepara ona hodi fo apoio tomak nebe nesesariu ba eleisaun jeral 2012.

 
<< Início < Anterior 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Seguinte > Final >>

Pág. 6 de 13