Tersa, 19 Marsu 2024
banner_top_2
Ami ne’e se

Istória husi tinan 13 nian

Operadora Telekomunikasaun Rede Fixa nó Móvel iha Timor-Leste ne'e, mosu wainhira 75% infra-estrutura mak hetan sobu iha fulan Setembru tinan 1999, hafoin fó sai rezultadu kona-ba Konsulta Populár ne'ebé fó lejitimidade ba povu Timór ninia vontade bá moris livre iha rai ukun rasik-aan. Iha tinan 2001, bainhira Timór sei iha hela responsabilidade UNTAET (adminitrasaun Nasoens Unidas) nian, mosu konkursu públiku internasionál ida atu hodi harii sistema Telekomunikasaun ba Timor-Leste tuir rejime BOT (Build, Operate, Transfer). Iha fulan Jullu tinan 2002, konsórsiu Timor Telecom (ne'ebé promove husi Portugal Telecom) manan konkursu refere, hodi ikus mai asina duni Kontratu Konsesaun entre Timor Telecom hó Estadu Repúblika Demokrátika Timor-Leste. Iha loron 17 fulan Outubru konsórsiu Timor Telecom nian, tranforma ofisialmente ba Timor Telecom, S.A. nu'udar sosiedade anónima dahuluk ne'ebé harii iha rai laran. Iha loron 1 fulan Marsu tinan 2003, Timor Telecom hahú hala'o operasaun (iha Díli, Lospalos, Baucau nó Oecusse).
Liu tiha tinan 13, Timor Telecom sai nu'udar empreza ida ne'ebé sólida nó dinámika, tanba ultrapasa ona dezafiu oioin nó TT sempre akompaña beibeik perkursu husi povu Timór nian desde Restaurasaun Independénsia.
Akontesimentu barak mak marka ona iha istória Timor Telecom nian. Liu husi rezumu badak tuir mai, bele hatene akontesimentu kronolójiku prinsipál:

Marka istóriku:

  • Iha loron 17 fulan Outubru tinan 2002, Timor Telecom moris nu'udar sosiedade anónima dahuluk nó hanesan operadora Telekomunikasaun iha Timor-Leste, hafoin iha tinan 2002 hala'o asinatura Kontratu Konsesaun entre Estadu RDTL nó Timor Telecom.
  • Iha loron 1 fulan Marsu tinan 2003, TT hahú hala'o servisu operasaun iha Timor-Leste ho ninia rede rasik nó indikativu Timór nian (+670).
  • Iha tinan 2004, halo inaugurasaun ba rede telekomunikasaun iha illa Ataúro.
  • 2005-Halo abertura ba loja iha Maliana, Suai nó Oecusse.
  • Iha tinan 2006, kliente besik rihun 50 mak hetan ona asesu ba servisu móvel. Hamosu mós lista telefónika dahuluk Timór nian.
  • Iha tinan 2007, lansa servisu voice mail nó halo publikasaun ba Página Amarelas TL nian.
  • Iha tinan 2008, TT iha ona kliente liu rihun 125 ba iha rede móvel nó, iha tinan ne'e ninia rohan, hamosu tan kartaun rekarga $1USD dahuluk.
  • Iha tinan 2009, lansa servisu internet banda larga Net Bot nó hari'i komutadór nó plataforma husi rede intelijente, iha servisu telekomunikasaun iha Timor-Leste.
  • Iha tinan 2010 halo lansamentu ba logotipu foun (Toke), lansa portal SAPO TL nomós hamosu rede fibra ótika iha sidade Dili.
  • Iha tinan 2011 site ká BTS 100 ba servisu rede móvel hahu hala'o servisu.
  • 2012 Estadu Timor-Leste nó Timor Telecom asina akordu kona-ba sesasaun antesipada husi kontratu konsesaun ne'ebé hala'o tiha ona iha tinan 2002.
  • Iha 2013, inaugura Call center foun ida no rempata projetu remodelasaun loja sira TT nian. Iha tinan 2013, sai mós hanesan marka ba lansamentu tarifáriu foun sira: Toke Livre, Viva no Diak.
  • 2014, nu’udar tinan dezenvolvimentu husi teknolojia sira iha Timor Telecom. TT implementa konseitu foun ida husi internet hodi aumenta largura banda ne’ebé signifikativu liu tán, velosidade no kualidade.
  • Iha tinan 2015, TT hari’i fali palku boot ho edisaun foun husi festival musika ba foinsae, atu konsulida TT nia aposta iha tarifáriu DIAK Loos, exklusivu ba estudante sira no lansadu iha tinan kotuk

Investimentu ba sosiedade informasaun iha Timor-Leste:

Desde TT hahú nia servisu, empreza telekomunikasaun refere investe ona osan besik 103 milloens USD ba dezenvolvimentu infra-estrutura telekomunikasaun nian, nó ida ne'e hatudu katak durante tinan 10 TT mak hamriik ona iha liña telekomunikasaun nian oin nó adapta ba saida mak ninia kliente presiza. Esforsu hirak ne'e hotu reflete kuantitativamente, liu husi númeru hirak tuir mai ne'e:

  • Númeru kliente -632.500 ba rede móvel nó internet
  • Kobertura ba populasaun - besik 94% ba rede móvel nó internet
  • Númeru husi sites ne'ebé halo operasaun iha 2G nó 3G-188 (2G) nó 122 (3G)
  • CCI's (Centro Comunitários de Internet)-instala ona CCI's hamutuk 29 ne'ebé konta ho parseria husi Instituisaun relijioza, empreendedór nasionál, Conselho Nacional da Juventude de Timor-Leste.
  • Alénde CCI's, Timor Telecom, iha ninia ámbitu polítika ba responsabilidade sosiál, patrosina mós internet gratuita iha fatin oioin, hanesan Presidência da República, UNTL, UNPAZ, IOB, Departamento Juventude Católica Diocese Dili nó Baucau, STAE, CNE, Centro de Formação Professional S. Pedro Comoro, Fundação Visão Juvenil Timor-Leste nó Fundação Ahisaun nó mantén  Protocolo de Cooperação ida ho Arquivo Museu da Resistência.

Kompromisu ne'ebé halo ho Sosiedade Timor-Leste:

Timor Telecom nu'udar empreza ida ne'ebé iha komitmentu ba dezenvolvimentu sosiedade nian iha ninia dimensaun oioin. Tanba ne'e mak Timor Telecom apoia ona insiativa barbarak, hanesan publikasaun livru husi autór timor-oan ká kona-ba Timor-Leste, atividade artístika nó kultural, atividade desportiva, atividade ho karáter sosiál nó umanitária, hanesan Tour de Timor, Festival Ramelau, Pesca Internacional Ataúro nó Com, Maratona Dili Cidade da Paz, husi atividade sira seluk.